EPSKO STVARALAŠTVO HRVATSKE RENESANSE - M. MARULIĆ: JUDITA, P. HEKTOROVIĆ: RIBANJE I RIBARSKO PRIGOVARANJE, P. ZORANIĆ: PLANINE, B. KRNARUTIĆ: VAZATJE SIGETA GRADA

 

Marko Marulić: Judita
- prvo je književno umjetničko djelo pisano na hrvatskom jeziku, čakavskim narječjem u dvanejstercima s dvostrukom rimom
- Marulić je starozavjetni motiv prenesao u nove okolnosti i prilike naime to je vrijeme opasnosti od Turaka posebno prijetnja Splitu
- pišući hrvatskim narodnim jezikom Marulić nastavlja rad Začinjavaca tj. stvaralaca koji su na narodnom jeziku stvarali i uglavnom prenosili pjesme
- po djelu vidimo da Marulić stoji na razmeđi starog i novog
- kao predstavnik novog vremena očito je da Marulić brine za sudbinu svog naroda što pokazuje njegova domoljubna osjećanja i predstavlja nam ga kao dobra poznavatelja prilika u Hrvatskoj (to se vidi i u epskoj pjesmi "Molitva suprotiv Turkom")
- Kršćanska obilježja tj. obilježja koja ga povezuju još sa srednjm vijekom: kažnjavajući Holoferna kažnjava oholost, neumjernost, nasilje, a nagrađuje dobrotu, borbu za moralne principe

Petar Hektorović: Ribanje i ribarsko prigovaranja
- plemić (sa Hvara), dobro obrazovan, bavio se prevoditeljskim radom
- Hektorović je pokazao u svom životu razumjevanje prema ribarima težacima i ostalim ljudima
- takav stav rezultirao je pozivom dvojice ribara Nikole i Paskoja da pođe s njima u ribolov na 3 dana
- djelo ima 3 dijela što odgovara trodnevnom boravku pisca i ribara na moru i to od Hvara do Brača i otoka Šolte
- pisac zapisuje sve događaje na putu, razgovore koje vode ribari koje on čak citira, zapisuje mudre izreke i bilježi pjesme koje su ribari pjevali
- opis putovanja doživljavamo kao realističan opis (kao putopis), tjekom boravka na moru i putovanja stalno dolazi do izražaja ljepota prirode, krajolika, zavičaja i bašćina
- sam pisac ne krije zadovoljstvo i veselje što se druži s običnim ljudima
- u dijelu prepoznajemo tipičnog renesansnog čovjeka koji uživa u prirodi, koji želi saznati, upoznati, otkriti, upoznati svijet i ljude koji ga okružuju

 

Petar Zoranić: Planine
- autor prvog hrvatskog renesansnog romana, rođen u Zadru, pravno obrazovan
- sastoji se od proznih djelova i djelova pisanih u stihu
- Pisac govori o pastiru Zoranu, a to je zapravo pisac koji putuje po zavičaju, odlazi u planine da nađe ljek protiv nesretne ljubavi
- u romanu ima mnogo alegorija i simbola, no ono što je najvažnije to je njegov snažan osječaj brige za svoj narod te tako iskazuje snažan domoljubni osjećaj
- najznačajniji problem "rasute bašćine" koja se očituje u Turskoj i Mletačkoj opasnosti, a posebno ga zabrinjava opasnost od talijanskog jezika koji ugrožava hrvatski
- problem ovoga romana možemo definirati kao:
a) problem rasute bašćine
b) pitanje od narođivanja
c) problem hrvatskog jezika i stvaralaštva na hrvatskom jeziku
- pastiri kao čuvari; pastirski roman

 

Brne Krnarutić: Vazatje Sigeta grada
- rođen je u Zadru u plemićkoj obitelji, studirao pravo u Padovi i bio je profesionalni vojnik, te je vodio HRV postrojbe u borbi protiv Turaka
- prvi uvodi motiv Sigetske bitke
- koristi se kronološkim zapisima tajnika N. Š. Zrinskoga-Ferenca Crnka
- djelo prati vrijeme od početka opsade pa do pogibije hrvatskih branitelja na čelu s N. Š. Zrinskim
- djelo ima 4 dijela, 1000 stihova
- pisac teži objektivnosti
- ep je posvećen Jurju Zrinskom, sinu N. Š. Zrinskom
- glavni sudionici su N. Š. Zrinski i Sultan Suleman (Mehmed paša Sokolović)
1. dio opisuje glavne junake i tursku vojsku
2. dio opisuje pripremu turske vojske za napad s druge strane pripremu Zrinskog na obranu
3. dio je sama sigetska bitka pisana gotovo kroničarski vjerno
4. dio govori o dolasku Mehmed paša Sokolovića umjesto umrlog Sulemana, slijedi provala turaka u grad, Zrinski se našao na otvorenom
- slijedi opis bitke prsa o prsa u kojoj čete Zrinskog pokazuju neustrašivost, slijedi pogibija Zrinskog
- Zrinski se obraća vojsnicima s emocionalnim govorom, poziva ih na hrabrost, na dužnost ne odbacujući mogućnost smrti i neuspjeha koji će biti osvijetljen zbog srčanosti i hrabrosti koju su pokazali

 

<Natrag