O dupinima

 


 

O dobrom dupinu

Dupini se ubrajaju u najpoznatije i najomiljenije morske sisavce, a dobri dupin je najbolje poznata i jedna od najrasprostranjenijih vrsta u skupini dupina. Klasificiraju se kao: Mammalia (sisavci), Cetacea (kitovi), Odontoceti (kitovi zubani), Delphinidae (dupini), Tursiops truncatus (Montague 1894) dobri dupin.

 

Izgled

Dobri dupin ima izduženi hidro dinamični oblik tijela, a boja varira od tamno plave do smeđe-sive na leđima, preko svijetlo sive na bokovima i bijele na trbuhu, koja može poprimiti i ružičastu nijansu tijekom ljeta kad je temperatura mora viša. Odrasli dobri dupini dugački su od 2 do 4 metra, a težina se može kretati između 100 i 500 kg. Odrasle jedinke populacije koja naseljava Jadran dosižu najveću dužinu od oko 3 metra.

 

Život i razmnožavanje

Mladi se kote većinom tijekom ljeta te ženka nakon dvanaest mjeseci trudnoće, koti jedno mladunče, koje doji godinu dana i duže, a mladunac ostaje s majkom i po nekoliko godina. Spolnu zrelost dobri dupini dostižu s desetak godina.

S obzirom da dupini dišu zrak, a na svijet dolaze u moru, mladunac se rađa na zadak jer bi se inače ugušio u vodi. Nakon poroda mladunče uz pomoć majke, a ponekad i drugih dupina koji pomažu ženki prilikom okota, izlazi na površinu da bi udahnulo zrak.

Dobri dupini u prirodi mogu doživjeti i preko 50 godina. Ipak, smatra se da je u prosjeku njihov životni vijek oko 30tak godina. Također, ženke u prosjeku žive nešto duže od mužjaka.

 

Ugroženost dupina

S obzirom na malu površinu i zatvorenost Jadranskog mora, te velik pritisak stanovništva, dupini u Jadranu suočeni su s više uzroka ugroženosti.

Zagađenje mora, koje dolazi s kopna u obliku različitih otrovnih tvari, procesom nakupljanja u organizmu u velikim količinama gomila se u tkivima dupina, te ima dugoročan učinak na populaciju (smanjenje reproduktivne sposobnost, smanjenja imuniteta i pojave bolesti)

Prekomjeran izlov morskih organizama koji im služe za hranu također predstavlja veliku prijetnju opstanku dobrih dupina u Jadranu.

Uznemiravanje, prvenstveno plovilima, koja fizički sprječavaju dupine u kretanju, te zagađenje bukom koju proizvode motori plovila onemogućavaju komunikaciju i snalaženje, naročito tijekom ljetnih mjeseci s obzirom na velik broj turista koji posjećuje obalu i predstavljaju još jedan uzrok ugroženosti.

Degradacija i cjepkanje staništa (povezana s kočarenjem, izgradnjom u priobalju), slučajni ulov u mreže i namjerno ubijanje, te plutajući otpad koji dupini povremeno progutaju i zbog toga ugibaju, daljnji su uzroci ugroženosti.

 

Zašto se dobri dupini uvijek smiju?

Ljudi često smatraju da su dupini uvijek dobre volje, sretni i dobro raspoloženi. Jedan od razloga tome su naravno visoki skokovi, no glavni razlog tome je izraz njihova lica koji daje dojam kao da se dobri dupini uvijek smiju. Međutim, istina je potpuno obrnuta - dobri dupini ne mogu promijeniti izgled svojih usta! Ona izgledaju potpuno jednako i kad su dupini sretni i kad su ljuti!

 

 

Svi dupini kao i cijela skupina kitova u Hrvatskoj zaštićeni su Zakonom o zaštiti prirode

 Kazne  su za ubijanje dobrog dupina 35.000,00 Kn, a običnog dupina i svih drugih kitova koji se pojave u Jadranu 40.000,00 Kn. Ono što zakon zabranjuje je namjerno hvatanje, držanje i ubijanje zaštićenih vrsta, te njihovo namjerno uznemiravanje.

 

Dodatno o dobrim dupinima: Jadranski projekt dupin

 

Podatke dostavila pedagoginja Ksenija Jugović

Članak objavljen 12.02.2011.  SŠ